Industrija čelika u Evropi suočava se sa dvojnom tranzicijom tako što smanjuje svoj ekološki otisak, dok istovremeno primjenjuje digitalizaciju i automatizaciju procesa. Dvojna tranzicija u poljskoj čeličani sa dugom tradicijom i slovačkoj čeličani sa velikim obimom rada predstavlja zanimljiv primjer sinergije zelenih i digitalnih promena u nepovoljnim tržišnim uslovima. Studija slučaja ove dve kompanije bila je predmet istraživanja i simulacionih radionica u okviru projekta ’GTC – Rast kroz transformacione promjene u industrijskom sektoru pod uticajem Evropskog zelenog dogovora i digitalizacije i proaktivno učešće radnika u restrukturiranju radnog okruženja koje se mijenja‘. Cilj je bila razmjena znanja među sindikatima i poslodavcima u kontekstu dvojne tranzicije u industrijskom sektoru u 7 zemalja partnera – Poljskoj, Slovačkoj, Severnoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Španiji.
Slučaj poljske čeličane
Poljska čeličana, čija je primarna delatnost prerada čeličnog otpada, implementirala je inovativnu tehnologiju vrućih čeličnih šarži, koja značajno smanjuje vreme obrade (sa dva sata na 45 minuta) i smanjuje potrošnju energije i emisiju CO2 za 60%. Uvođenje savremenih sistema za ekstrakciju prašine i zatvaranje prostorija dodatno je poboljšalo uslove rada i minimiziralo emisije van postrojenja. Uspeh transformacije rezultat je primene preciznih tehnoloških rešenja koja smanjuju troškove proizvodnje i uticaj na životnu sredinu, pozitivnog stava radnika prema ekološkim promenama, kao i stalnog praćenja parametara emisije od strane specijalizovanih jedinica. Međutim, i dalje je nužno posvetiti pažnju izazovima poput potrebe za daljim ulaganjima ili obukom radnika za nove procese.
Slučaj slovačke čeličane
Čeličana u Slovačkoj implementirala je sveobuhvatnu strategiju održivosti čiji je cilj smanjenje emisija, optimizacija proizvodnih procesa i digitalizacija. Upotreba alata poput veštačke inteligencije i velikih količina podataka za rezultat je imala uštedu od 30 miliona eura godišnje. Ključni aspekt ove transformacije bio je socijalni dijalog između poslodavca i sindikata, koji je omogućio da se izbegnu masovna otpuštanja uz pomoć prekvalifikacije radnika i programa dobrovoljnog napuštanja radnog mjesta. Faktori uspjeha obuhvatali su unapređenje digitalnih tehnologija koje podržavaju proizvodnju, stabilan socijalni dijalog usmeren ka sprečavanju negativnih efekata restrukturiranja i partnerstvo sa slovačkom vladom koje je stabilizovalo nivo zaposlenosti.
Zaključci
U oba slučaja se zapaža da uspjeh dvojne tranzicije zavisi od integracije tehnologije sa zaštitom životne sredine i društvenom angažovanošću. Iskustvo Poljske pokazuje kako savremene tehnologije mogu doneti i ekonomske i ekološke koristi, dok slovački primer ističe značaj tripartitnog socijalnog dijaloga u kontekstu restrukturiranja. Transformacija u industriji čelika iziskuje pristup iz više uglova u kojem tehnologije, ljudi i strategije razvoja ujedinjeno rade na postizanju održivije budućnosti.