Inicijativa za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Unija slobodnih sindikata Crne Gore, zajedno sa Savezom sindikata Crne Gore, održala je pres konferenciju povodom podnošenja Inicijative za donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu koja je upućena svim poslaničkim klubovima u Crnoj Gori.

Tekst Inicijative je u nastavku:

INICIJATIVA ZA DONOŠENJE

ZАKОNA

о izmjenama i dopunama Zakona o radu

Član 1

U Zаkоnu o radu  (“Službeni list Crne Gore”, br. 74/2019, 8/2021, 59/2021 i 68/2021), član 60 stav 3 mijenja se tako da glasi:

„Zarada zaposlenog uvećava se za svaki čas proveden u pripravnosti u visini 10% cijene časa utvrđene prema osnovnoj zaradi tog zaposlenog.“

U istom članu, poslije stava 3 dodaju se 2 (dva) nova stava koja glase:

„Pripravnost zaposlenog se određuje u slučajevima propisanim aktom poslodavca, odnosno aktom Vlade Crne Gore za zaposlene u javnom sektoru,  s tim što ne može trajati duže od 10 dana u mjesecu, ukoliko to nije drugačije utvrđeno granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili aktom Vlade Crne Gore.

Vrijeme koje zaposleni, kojem je određena pripravnost, provede na radnom mjestu obavljajujući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća se kao prekovremeni rad.“

Dosadašnji stav 4 postaje stav 6.

Član 2

U članu 71 poslije stave 2 dodaju se 2 (dva) nova stava koja glase:

“Zarada zaposlenog uvećava se po času najmanje 10% za vrijeme dvokratnog rada iz stava 2 ovog člana.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, uvećanje zarade za vrijeme dvokratnog rada ne pripada zaposlenima koji su raspoređeni na radnim mjestima kojima se radno vrijeme utvrđuje na osnovu fonda časova, u skladu sa posebnim zakonom.”

Dosadašnji stavovi 3 i 4 postaju stavovi 5 i 6.

Član 3

U članu 76 poslije stave 2 dodaju se 2 (dva) nova stava koja glase:

“Zaposleni koji radi nedjeljom ima pravo na uvećanje zarade u visini 100% po času provedenom na radu.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, uvećanje zarade za rad nedjeljom ne pripada zaposlenima koji su raspoređeni na radna mjesta čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad (u turnusima).”

Dosadašnji stavovi 3 i 4 postaju stavovi 5 i 6.

Član 4

Član 98 mijenja se tako da glasi:

Osnovna zarada zaposlenog uvećava se, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, po osnovu:

1) godina radnog staža (minuli rad);

2) rada noću;

3) rada na dan državnog ili vjerskog praznika;

4) prekovremenog rada;

5) rada nedjeljom;

6) dvokratnog rada i

7) pripravnosti.

Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu mogu se utvrditi uvećanja zarade i po drugim osnovima.”

Član 5

Član 216 stav 1 tačka 1 mijenja se tako da glasi:

“Opšti kolektivni ugovor u skladu sa ovim zakonom zaključiće se najkasnije do 31.12.2022. godine;”

Član 6

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

Obrazloženje:

Kao što vam je poznato, novi Zakon o radu stupio je na snagu 07. januara 2020. godine. Istim je, pored ostalog, bilo propisano da će se novi Opšti kolektivni ugovor zaključiti najkasnije do 31. decembra 2020.godine. Kako je postojala realna prijetnja da do zaključivanja novog Opšteg kolektivnog ugovora ne dođe u zakonom ostavljenom roku, Unija slobodnih sindikata Crne Gore i Savez sindikata Crne Gore uputili su inicijativu svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore za izmjenu Zakona o radu kako bi se prolongirao rok za donošenje ovog, za svijet rada, veoma značajnog akata. Prepoznajući opravdanost podnijete inicijative ista je dobila punu podršku u Skupštini Crne Gore pa je dana 26.januara 2021.godine stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o radu kojim je rok za zaključivanje Opšteg kolektivnog ugovora (u daljem tekstu: OKU) produžen do 31. decembra tekuće godine. Prethodno je ostavilo značajan prostor za nastavak započetih pregovora.

Međutim, protok vremena koji je za nama, pokazao je da vrijeme ne igra značajnu ulogu u pregovorima već volja i namjera da novi OKU bude potpisan. Naime, nastavak započetih pregovora, obilježen je tihom opstrukcijom pregovaračkog procesa od strane Unije poslodavaca Crne Gore (u daljem tekstu: UPCG) koja je rezultirala nepotpisivanjem novog OKU-a i podnošenjem ove inicijative.

Radi vaše potpune informisanosti o razlozima za podnošenje predmetne inicijative, ovim vas upoznajemo da su pregovarački timovi socijalnih partnera, u sklopu pregovora o Memorandumu o socijalnom partnerstvu (u junu mjesecu tekuće godine), postigli kompromis o tekstu novog OKU-a. Naime, pokazujući demokratski kapacitet i razumijevanje aktuelne situacije, sindikati su izrazili spremnost da sa predstavnicima poslodavačke organizacije i Vlade Crne Gore potpišu Memorandum o socijalnom partnerstvu koji je, pored ostalog, predviđao saglasnost socijalnih partnera da se revidira odredba člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ovo revidiranje podrazumijevalo je dozvolu za rad nedjeljom preduzetnicima i mikro preduzećima u djelatnosti trgovine za potrebe ljetnje turističke sezone 2021.godine i zimske turističke sezone 2021/2022. godine, kako bi se osnažila ekonomska aktivnost oslabljena krizom izazvanom pandemijom COVID19. Istovremeno sa ovim ustupkom usaglašen je tekst novog OKU-a koji je trebalo da bude zaključen danom potpisivanja pomenutog Memoranduma. Kako je bilo dogovoreno na nivou Radne grupe, tekst Memoranduma i tekst ispregovaranog OKU-a predstavljen je organima sindikata i poslodavaca i kao takav dat na usvajanje. Organi oba reprezentativna sindikata podržala su tekst novog OKU-a i Memoranduma. Iako je upravo UPCG posebnu brigu iskazivala prema malim trgovinama i porodičnim biznisima, odnosno njihovom opstanku na tržištu, ipak, njihovi nadležni organi nijesu dali saglasnost na Memorandum o socijalnom partnerstvu, te samim tim nije ni došlo do potpisivanja OKU-a, u tekstu koji je u junu mjesecu ispregovaran. UPCG je podlegla pod pritiskom velikih trgovačkih lanaca koji su, treba podsjetiti, 2019.godine dali zeleno svijetlo uvođenju neradne nedjelje u trgovini, i tako odustala od jedne višestruko značajne ideje i od kompromisa koji je bio u interesu kako poslodavaca, tako i zaposlenih, ali i ukupne ekonomije. Ovim činom ponovo su, početkom septembra, otvoreni pregovori o novom OKU. Tom prilikom, obje sindikalne centrale saopštile su predstavnicima Vlade CG i poslodavačke organizacije da očekuju zaključenje već ispregovaranog i usaglašenog teksta novog OKU-a najkasnije do 30. septembra tekuće godine, imajući u vidu rokove za postupanje prema Skupštini u slučaju nepotpisivanja istog, s obzirom da važeći OKU prestaje da važi 31.12.2021.godine. Budući da UPCG do isteka ostavljenog roka nije dala saglasnost na ranije ispregovarani tekst, već je zahtijevala nastavak pregovora, dvije reprezentativne nacionalne sindikalne centrale bile su primorane da podnošenjem ove inicijative produže važenje OKU-a i time, od nezajažljivosti kapitala, zaštite minimum prava i dostojanstvenih uslova rada zaposlenih koje im ovaj akt garantuje.

Izglasavanjem izmjene Zakona o radu koja se odnosi na produženje važenja OKU-a poslanici u Skupštini Crne Gore dali bi nemjerljiv doprinos zaštiti osnovnih prava desetinama hiljada zaposlenih, u prvom redu svih onih zaposlenih u djelatnostima u kojima ne postoje zaključeni granski kolektivni ugovori ili kolektivni ugovori kod poslodavca. Osim toga, doprinijeli bi nesmetanoj primjeni Zakona o radu budući da brojni instituti Zakona o radu ne mogu biti implementirani u praksi bez dodatnog preciziranja istih kroz OKU (procenti uvećanja zarade po osnovu: minulog rada, noćnog rada, rada u dane državnih i vjerskih praznika; iznos otpremnine za odlazak u penziju; slučajevi plaćenog odsustva i njihovo trajanje i dr.).

Pored navedenog, Zakon o radu uveo je nove pravne institute, poput instituta pripravnosti i dvokratnog rada koje je trebalo razraditi novim OKU-om. Imajući u vidu da pomenuti instituti predstavljaju odstupanje od klasične organizacije radnog vremena, te predstavljaju sami po sebi dodatno opterećenje za zaposlene koji rade u ovo režimu, neophodno je predvidjeti na koga se odnose kao i procenat uvećanja zarade po osnovu ovakvog rada. Stoga je neophodno da se Zakonom o radu predvide procenti uvećanja zarade za ova dva pravna instituta kako zaposleni anagažovani u ovom režimu ne bi trpjeli zbog činjenice da nije zaključen novi OKU kojim su isti trebali biti regulisani.

Što se tiče predloga za izmjenu Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarade za rad nedjeljom, a polazeći od činjenice da sve veći broj naših sugrađana/ki napušta Crnu Goru zbog nedostojanstvenih uslova rada (izraženi prekovremeni rad, nepoštovanje prava na sedmični i godišnji odmor, na slobodan dan u dane državnih i drugih praznika, itd.), posebnu pažnju treba posvetiti pravilu da nedjelja bude dan sedmičnog odmora. Prethodno iz razloga što i sam Zakon o radu nalaže da se sedmični odmor koristi nedjeljom (čl. 76 stav 2), osim izuzetnih slučajeva, a sve sa ciljem kako bi se omogućilo bar jednom sedmično okupljanje porodice i tako njegovala porodica kao osnovna ćelija svakog društva. Od toga pravila izuzimaju se zaposleni koji rade u djelatnostima u kojima proces rada zahtijeva neprekidan rad svakog dana u sedmici. Međutim, ukoliko poslodavci, koji rade u djelatnostima u kojima nije nužno obezbijediti neprekidan rad svakog dana u sedmici, žele da organizuju svoj rad i nedjeljom, u tom slučaju očekivano je da učine novčanu satisfakciju zaposlenima koji toga dana, zbog interesa poslodavca, neće biti u krugu svoje porodice. S obzirom da rad nedjeljom predstavlja jednu od barijera u postizanju veoma važnog balanasa između porodičnih i profesionalnih obaveza, najmanje što poslodavac koji organizuje rad nedjeljom može učiniti za zaposlene, jeste uvećanje zarade. Obaveza uvećanja zarade za rad nedjeljom bila bi fakultativna  s obzirom da je, u konačnom, izbor poslodavca hoće li ili ne raditi nedjeljom. Važno je naglasiti da se obaveza uvećanja zarade za rad nedjeljom, shodno predloženom rješenju, ne bi odnosila na poslodavce čiji  zaposleni su raspoređeni na radna mjesta čija priroda posla zahtjeva neprekidan rad (u turnusima).