- April 26, 2020
- Posted by: Jelena
- Category: Uncategorized @me
Vrijeme neumitno teče, pa se tako već gotovo punih 6 nedelja borimo sa korona virusom. Najgore od svega je što ne znamo koliko će ta borba trajati… Poslednjih dana sve više slušamo o mogućem drugom talasu, a još ni prvi nismo prebrodili. Rekli bi da to dodatno deprimira sve građane Crne Gore, koji se iskreno nadaju da ovo ljeto nije izgubljeno, te da ćemo posle svih ograničenja sa kojima se suočavamo prethodnih mjesec i po dana, barem u julu i avgusti moći da se kupamo na moru i oporavimo se od svega što je za nama.
Situacija je iz dana u dan sve bolja. Nakon Vaskrsa, gdje je postojala velika bojazan stručnjaka da će se ljudi opustiti i družiti više nego obično, uslijedilo je popuštanje mjera. Naime, odmah nakon praznika, epidemiolozi su odlučili da produže vrijeme boravka vani, kao i značajno produže vrijeme kretanja tokom vikenda. Ove informacije su obradovale brojne građane, ali je velika većina njih i zabrinuta. Bez obzira što je, u poslednjih nekoliko dana, kriva praktično potpuno zaravnjena (što možete vidjeti na grafikonu ispod), mnoge zabrinjava dijametralno suprotna priča u svega nekoliko dana.
Naime, prije Vaskrsa često smo slušali kritike na račun građana, kako se pojedinci skupljaju u koritima rijeka, plažama, prave roštilje i ugrožavaju ostatak svojih sunarodnika, dok oni koji poštuju mjere moraju da trpe zbog neodgovornih. Svega nekoliko dana nakon tih izjava, prema riječima naših glavnih epidemiologa, građani Crne Gore zaslužuju sve pohvale, te ćemo kao nagradu za „dobro ponašanje“ dobiti produženi boravak, kako radnim danima, tako i za vrijeme vikenda. Omogućeno nam je kretanje praktično cijelog dana, od 5 časova ujutru, sve do 23 sata… Praktično je omogućeno kretanje bez ograničenja vremenskog perioda, jer ko će se kretati gradom nakon 23h ukoliko znamo da ne rade prodavnice, kafići, restorani, apsolutno ništa… Ostaje nam samo da se tješimo da ovo nije preuranjena odluka naših epidemiologa, koji su nas sve vrijeme zastrašivali kako bi od nas izvukli ono najbolje i „natjerali“ nas da poštujemo mjere u cilju dobrobiti očuvanja zdravlja svih građana. Nadamo se da znaju šta rade i da ova, za mnoge iznenadna odluka, nije rezultat pritiska ostatka svijeta, koji je uveliko počeo da se otvara i vraća u normalu, iako pandemija i dalje bukti i prijeti čak i državama koje do sada nisu imale mnogo zabiželjenih slučajeva. Moramo izvući pouku, prije svega iz primjera nama geografski bliske Italije, gdje i nakon gotovo 10 nedelja od pojave koronavirusa, ova pošast svakodnevno uzima preko 400 ljudskih života, iako je broj zaraženih u padu poslednjih desetak dana.
Još jedna diskutabilna stvar je najava obaveznog nošenja maski u zatvorenim prostorijama, te tako već od sjutra nećemo moći poći ni do prodavnice, ukoliko ne nosimo zaštitnu masku. Na početku pandemije, nismo mogli kupiti maske, jer su bile deficitarne, kao i rukavice i sredstva za dezinfekciju ruku i površina. Sada je snabdjevenost znatno bolja, maske su dostupne, ali po cijenama koje nisu primjerene standardu našić građana. Imajući u vidu da ćemo od sada u zatvorenim prostorijama morati nositi maske, vrlo lako se da izračunati, da ukoliko svakodnevno idemo u prodavnicu ili pekaru, samo za iste moramo izdvojiti između 25 i 30 eura mjesečno!
Virus korona nije sa sobom donio samo loše stvari. Naime, ljudska civilizacija ima jedinstvenu priliku da testira „rad i učenje na daljinu“ ili, kao što bi mi rekli, učenje i rad od kuće. Svjedoci smo da su prosvjetni radnici u Crnoj Gori, za veoma kratak period snimili veliki broj predavanja za učenike, koja se svakodnevno emituju na državnoj televiziji. Možemo reći, iz ličnog primjera, da smo se, takođe silom prillika, prilagodili radu od kuće, tako da naša reprezentativna nacionalna sindikalna centrala već više od mjesec dana funkcioniše izuzetno dobro, te da obavljamo veliki broj zadataka od kuće, dok smo preko brojnih internet platformi u stalnom kontaktu sa članstvom.
Cijeli svijet je prinuđen da se dobrim dijelom prilagodi radu od kuće, pa se tako i najjače svjetske kompanije poput Googla, Appla, Facebooka, Linkdina i mnogi drugi, prilagođavaju novonastaloj situaciji.
Pojedine kompanije su do sada praktikovale gotovo 24-satni boravak na poslu, gdje su svojim zaposlenima obezbijedili sve što im je potrebno, počev od terena za rekreaciju, restorana, auto perionica, udobnih kreveta za spavanje, a sve u cilju da se zaposleni na poslu osjećaju što komfornije, te da imaju motivaciju da daju sve od sebe, kako bi doprinijeli očuvanju imidža kompanije za koju rade. Međutim, ova situacija je pokazala da se i najveći moraju prilagoditi uslovima koje diktira koronavirus. Nakon obustave rada škola, vrtića, kritične situacije u domovima za stare, neminovno je bilo puštanje velikog broja radnika za rad od kuće, kako bi čuvali djecu, ali i svoje roditelje koji zbog velike opasnosti za stariju populacije više ne mogu boraviti u domovima za stare. Sve je to uslovilo da se ove svjetski poznate kompanije odluče da omoguće zaposlenima rad od kuće, jer je porodica ipak nešto najvrednije što imamo.
Poslednjih dana na pumpama vidimo nevjerovatan pad cijena naftnih derivata, koji je posledica pada cijena i krize naftne industrije širom svijeta. Od početka pandemije korona virusa, potreba za naftnim derivatima je sve manja. Gotovo sve države svijeta su zatvorile svoje granice, dok se unutar državnih granica saobraćaj odvija u znatno manjem intenzitetu. Dodavši na sve ovo zabranu gradskog i taksi prevoza, jasno nam je zašto je potražnja za naftom znatno pala, što se u konačnom i odrazilo na cijenu. Ipak, tog, već sada „čuvenog“, 20. aprila desilo se nešto nesvakidašnje. Naime, virus korona je uspio nešto što je do sada bilo nezamislivo i nije zabilježeno u istoriji, a to je da je cijena sirove nafte prvi put u istoriji pala ispod nule! Da, dobro ste čuli, cijena nafte je ušla u minus, što znači da su proizvođači bili prinuđeni da je kupcima daju besplatno, ili im čak plaćaju kako bi se riješili nagomilanih zaliha koje više nemaju gdje da skladište.
Nasuprot cijeni nafte, kao i u ranijim velikim krizama, potražnja za zlatom je povećana tako da je dostiglo rekordnu istorijsku vrijednost u eurima i švajcarskim francima. Slično se dešava i sa kriptovalutama, pa je tako najpoznatija među njima, Bitcoin, od početka aprila zabilježila rast od cca 25%, te joj se vrijednost popela na preko 7.000 eura.
Vratimo se sad na Crnu Goru. Od sredine marta, kada je pandemija koronavirusa zahvatila i našu zemlju, zaključno sa 22. aprilom, broj nezaposlenih je porastao za čak 3.156 (odnosno 8,90%), a najveći broj novoprijavljenih je naravno zabilježen u Glavnom gradu, ujedno i najvećem, Podgorici. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore se u ovom periodu, po osnovu prestanka radnog odnosa, prijavilo 308 lica. Brojne uslužne djelatnosti su privremeno zatvorene, dok djelatnosti kojima je smanjeno radno vrijeme rade otežano, te se „bore za život“ i opstanak. Unija slobodinh sindikata Crne Gore, od samog početka pandemije potencira važnost spašavanja mikro i malih preduzeća, čija je sudbina dijelom u rukama Vlade i nadležnih institucija, od kojih se očekuje pomoć. Drugim paketom ekonomskih mjera Vlade Crne Gore, opredijenjena je pomoć u iznosu 100% bruto minimalne zarade za poslodavce i zaposlene koji rade u zatvorenim djelatnostima, što mislimo da je, s obzirom na krizu koja je nastupila i koja nas tek čeka, nedovoljno… Potrebno je novo „ubrizgavanje“ novca od strane države, kako bi posledice pandemije sveli na najmanju moguću mjeru. Očekujemo uskoro i treći paket ekonomskih mjera, a iskreno se nadamo da će on, za razliku od prva dva, ispuniti naša očekivanja.
Stanje u turizmu je alarmantno. Neizvijesnost šta će biti sa ljetnjom sezonom zabrinjava sve hotelijere i ugostitelje, čiji se godišnji posao svodi na tri ljetnja mjeseca. Sudbina turizma, kao vodeće grane privrede i strateške odrednice, nije samo u našim rukama. Ona umnogome zavisi kako od zemalja iz okruženja, tako i ostatka Evrope i od toga kada će oni otvoriti granice svojim državljanima i omogućiti izlaz iz zemlje. Zalud ćemo mi otvoriti naše granice, ukoliko to ne urade zemlje iz kojih tradicionalno imamo najveći priliv turista. Možda je jedno od rješenja sprječavanja „katastrofe“ u sektoru turizma, dodjela vaučera od strane države našim građanima, kao što su to uradile pojedine zemlje iz okruženja, sa ciljem da podstaknu domaće stanovništvo da ljetuje u zemlji i da novac ostane u matičnoj državi. Lijepo bi bilo ukoliko bi država imala sluha za tako nešto, što bi u velikom olakšalo, već ionako slabo platežnom, stanovništvu da barem nekoliko dana boravi na našem primorju sa svojim porodicama.
Na samom kraju, vraćamo se pregledu broja zaraženih i umrlih u svijetu. Iz tabele iznad vidimo da koronavirus i dalje ne jenjava, te da je do sada uzeo preko 200.000 ljudskih života, dok je do sada zaraženo oko 3 miliona ljudi. Brojke i dalje nemilosrdno siju strah širom svijeta, a ostaje nepoznanica sa kolikim posledicama ćemo se suočavati nakon okončanja pandemije…
Nadamo se da će vrijeme koje dolazi donijeti bolje dane, dane mira i blagostanja, dane sloge, tolerancije i ljubavi. Teška vremena možemo prebroditi samo zajedno, jer zajedno smo mnogo jači!
(nastaviće se…)
STRUČNA SLUŽBA USSCG
