Kolumna: Život u doba korone (VII dio)

(nastavak…)

Koronavirus je postao dio naše današnjice, a vjerovatno i dio budućnosti. Sa normalnim životom se mora nastaviti, uz poštovanje brojnih mjera predostrožnosti i fizičke distance. Biće potreban određeni period da se oslobodimo i vratimo starim navikama. Lijepo vrijeme i ljeto polako kucaju na vrata, izmamljuju brojne naše građane vani, kako bi nadoknadili sve propušteno u prethodna dva mjeseca.

Epidemiološka kriva je u potpunosti zaravljena, što u prevodu znači da nemamo novo zaraženih slučajeva. Ovakav trend traje punih 6 dana, a znamo da je potrebno 28 vezanih dana kako bi se proglasila „pobjeda“ nad pandemijom. Ukoliko to uspijemo, bićemo jedna od rijetkih tzv. „corona free“ turističkih destinacija, što bi nam dalo šansu da to iskoristimo i spasimo sezonu koja je pred nama. Gubici su veliki, hoteli još ne rade, ali nada i dalje postoji, opravdano ili ne, vidjećemo. Iskreno se nadamo da će sezona ispuniti očekivanja, te da će se sugrađani odlučiti za ljetovanje na našem primorju i tako doprinijeti punjenju, već ionako, ranjivog budžeta. Svaki euro koji se ovog ljeta slije u domaću privredu može biti slamka spasa, kako za sektor turizma i ugostiteljstva, tako i za cjelokupnu državu. Prihodi od turizma prelaze milijardu eura na godišnjem nivou, te bi nas značajniji pad pogurao u dublju recesiju. Ovo je prilika da svi pokažemo patriotizam i solidarnost, a nikako trenutak gdje bi sopstveni interesi i trka za profitom trebalo da budu ispred opšteg cilja. Nadamo se da će i naši hotelijeri izraziti želju za korekcijom cijena, kako se ne bi suočili sa bezizlaznom situacijom. Mudre odluke i dobra djela u ovako teškim trenucima sigurno neće biti nikad zaboravljena, a mogu se vratiti desetostruko.

U nekoj od prethodnih kolumni smo pominjali „buđenje“ životinjskog svijeta i pojavu određenih vrsta i jedinki koje se godinama nisu mogle uočiti. Nakon što je u susjednoj Hrvatskoj viđen kit, ovih dana je objavljena vijest i snimak koji je zabilježio jedan naš ribolovac, na kome se vidi plava ajkula koja kruži oko brodića. Riječ je o tipičnoj vrsti ajkule koja boravi u Jadranskom moru, mada je poslednjih godina rijetko viđena, posebno na 5 km od obale kao što je sada bio slučaj. Životinjski svijet se probudio i pokazao kako čovjek treba da se odnosi prema prirodi. Nemarnim ponašanjem čovjeka, doveli smo mnoge vrste do istrebljenja, a koronavirus je opomena koja nam govori da, ukoliko nastavimo ovako da se ponašamo, u konačnom možemo istrijebiti i sami sebe…

Posljednjih dana na ulicama Glavnog grada vidimo veliki broj biciklista kao i ljudi koji se voze na električnim trotinetima. Zaista iz sveg srca podržavamo akciju „Podgorica na dva točka“ gdje Glavni grad daje subvenciju u iznosu od 50% cijene kupljenog bicikla ili električnog trotineta po domaćinstvu, a maksimalno do iznosa od 100 eura. Ovo je prvi korak koji pravimo u očuvanju životne sredine, te se nadamo da će sličnih poteza biti još, kako bi se rasteretio saobraćaj i zagađenost vazduha zbog velikog broja automobila koji svakodnevno kruže našim ulicama. Automobili jesu potrebni, ali ne uvijek, te je veoma važno apelovati na sve građane da se odazovu ovakvim akcijama, da se posvete prirodi i zdravom načinu života.

Uticaji krize se još ne mogu sagledati u pravoj mjeri. Očekujemo da Vlada, do kraja mjeseca maja, predstavi treći paket pomoći građanima i privredi. Takođe, u tom periodu očekujemo i rebalans budžeta nakon čega ćemo preciznije znati šta nas čeka u budućnosti. Nadamo se da će treći paket pomoći biti finansijski obimniji od prethodna dva, te da će biti zaustavljen nagli porast broja nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Prioritet je očuvanje postojećih radnih mjesta, a tokom turističke sezone iskoristiti maksimalno potencijal domaće radne snage i svih onih koji su ostali bez posla ili se još od ranije nalaze na evidenciji kao nezaposlena lica. Što više radnika zaposlimo, više ćemo prihodovati u budžet, što više zaposlenih prevedemo u legalne tokove takođe ćemo više doprinositi punjenju budžeta, i na kraju, što više poslodavaca „natjeramo“ da isplaćuju puni iznos zarade na račun zaposlenih, spriječićemo uskraćivanje punjenja državne kase, a time i povećati budžetske prihode. Možda je sada pravo vrijeme da se zajedničkim snagama uhvatimo u koštac sa onima koji godinama krše prava radnika, onima koji ostvaruju ekstra profit i iznose ga iz države, a da sve to usmjerimo prema onima kojima to pripada – radnicima kao ključnim neimarima svakog društva. Bez radničke klase ne bi bilo ni poslodavaca, a bogme ni države.

Dodatni problem za našu ekonomiju, ali i određeni strah i paniku unosi i podatak da je Međunarodna rejting agencija Standard and Poors objavila vanrednu procjenu kreditnog rejtinga za većinu zemalja krize izazvane pandemijom koronavirusa u svijetu. Naime, u odnosu na procjene iz 2017. godine, zadržan je kreditni rejting “B+”, dok su izgledi sa stabilnih promijenjeni u negativne. Kao obrazloženje, Agencija je navela bojazan da će zemlje, čiji je fokus stavljen na turizam, imati pojačan rizik od ulaska u duboku recesiju, zbog mogućeg masovnog otkazivanja aranžmana. Iako se već za narednu godinu predviđa oporavak, kriza koja nastupi može ostaviti dugotrajne posledice, te će biti potrebno određeno vrijeme kako bi se iste sanirale. Uz procjene da će doći do pada BDP-a za cca 8%, te da je javni dug Crne Gore dostigao čak 77% BDP-a (odnosno 3,7 milijardi eura), sasvim su opravdana njihova strahovanja u buduću likvidnost naše države, te će nam definitivno biti teže dobiti nove kredite, a isti će nam biti prijeko potrebni, posebno ukoliko nakon rebalansa ne pronađemo način i ne preusmjerimo određena sredstva za oporavak privrede. U svakom slučaju, očekuje nas težak period, period koji može biti prekretnica razvoja Crne Gore za narednih 10 godina. Sada je jasno da smo se možda i pretjerano zaduživali sve ove godine, te da bi nam pozicija bila dosta lakša da učešće javnog duga nije doseglo tako visok nivo. Nastavimo li tako i u godinama koje su pred nama, te ukoliko se obistine prognoze o padu BDP-a za ovu godinu, vrlo brzo ćemo doći u bezizlaznu situaciju i javni dug popeti na nevjerovatnih 100%. Nadamo se da ćemo, počev od već pomenutog rebalansa budžeta, početi da trošimo sredstva na racionalniji način, ostaviti po strani nerealna očekivanja, te se usredsrediti na konkretne podsticaje privredi koji će doprinijeti rastu BDP-a i smanjenju javnog duga.

Tabela: Pregled zemalja sa najvećim brojem zaraženih/milion stanovnika

Jedni smatraju da se bitka sa koronavirusom odužila, drugi da će tek potrajati i vraćati se u talasima. Kako god, ona će biti prekretnica za mnoga društva, zajednice, ljude… Priroda uvijek pravi selekciju, najjači opstaju, a ljudskost i humanost ostaju za vjeke vjekova!

(nastaviće se…)

STRUČNA SLUŽBA USSCG